Besplatna
registracija
Besplatna
registracija
Ne propusti prolećne popuste!
Sve za kuhinju
uz najveću uštedu!
Berlin, 1933. godine profesor fizike jevrejskog porekla Leo Silard sa Univerziteta Fridrih Vilhelm sa strepnjom posmatra uspon nacizma i planira da napusti zemlju. Oktobra 1938. Italijan Enriko Fermi u Stokholmu dobija Nobelovu nagradu za fiziku i planira beg u Ameriku zbog fašističkog režima. Njih dvojica na Menhetnu 1939. godine raspravljaju o teorijskim osnovama lančanih reakcija atomskog jezgra. Iste godine, dok Hitler posmatra pobedničku paradu u Pragu, 150 kilometara dalje agenti SSa tragaju za najvećim rudnikom uranijuma u Evropi. Figure se polako pomiču u šahovskoj partiji koja će dovesti do stvaranja najstrašnijeg oružja za masovno uništenje u istoriji ljudske civilizacije.
Sled događaja koji je vodio ka stvaranju atomske bombe, od rudnika uranijuma u Kongu, preko radova naučnika poput Ajnštajna i Openhajmera, tajni Projekta Menhetn u Los Alamosu u Nju Meksiku, pa do umešanosti političara kao što su predsednici Ruzvelt i Truman, ovde je prvi put izložen na jednom mestu. Tu su i malo poznati podaci o zaverama, sabotažama nemačkih postrojenja i važnim pojedincima o kojima se do danas malo govorilo. Ipak, ovo je i priča o malim ljudima, nevidljivim akterima u trci za atomskim oružjem, kao i onima koji će prvi postati njegove žrtve.
Bomba je najopsežnije delo na ovu temu, nastalo 2020. godine povodom 75. godišnjice atomskog napada na Hirošimu, i prodato je u Francuskoj u više od 120.000 primeraka. Dobitnik je 13 međunarodnih nagrada za strip, među kojima se ističu Nagrada kritike Asocijacije stripskih kritičara i novinara na festivalu u Kvebeku 2020, nagradu za najbolji strani strip na međunarodnom festivalu stripa Bućon u Seulu 2022, kao i nagradu za najbolji strip sa istorijskom tematikom na festivalu u Briselu 2021. godine.
Grafikon prikazuje kretanje najniže cene proizvoda u izabranom vremenskom periodu.
Trenutno najbolja ponuda:
3.999,00 din u Delfi